Planti bikpela samting bilong Magnesium Hydroxide na planti wok bilong en
Aug 09, 2025
Larim wanpela toksave
Magnesium hydroxide (Mg(OH)2) em i wanpela inorganik kompaun wantaim kemikel fomula Mg(OH)2. Em i kamap olsem wanpela waitpela, 'amorphous paura' na i save kamap olsem 'brucite'. Maski em i luk nais tru, magnesium hydroxide i gat bikpela mining tru insait long ol indastriel, famasiutik, na envairomen sekta.
Insait long indastri, magnesium hydroxide em i wanpela bikpela samting bilong pasim paia. Bikos em i gat bikpela hat bilong bagarap (inap olsem 340 digri), em i save lusim wara bilong kamap kristal taim em i hatim, na em i save pulim bikpela hat na daunim oksijen, na dispela i save pasim paia long paia. Olsem na, ol i save yusim planti taim long ol samting olsem plastik, raba, ol 'coating', na ol 'textiles' we i no inap kukim paia, na dispela i mekim na ol samting i no ken bagarap. Na tu, ol i ken yusim magnesium hydroxide olsem wanpela marasin bilong daunim ol pipia wara we i gat asit. Em i no gat planti 'alkalinity' na i no gat 'secondary pollution' na dispela i mekim em i kamap wanpela gutpela samting bilong lukautim envairomen.
Insait long marasin, magnesium hydroxide em i wanpela marasin bilong daunim asid na 'laxative'. Olsem wanpela 'antacid', em i save daunim hariap 'stomach acid', na daunim ol hevi olsem 'heartburn' na 'hyperacidity' wantaim liklik hevi tasol. Na tu, bikos em i gat liklik 'laxative' samting, planti taim ol i save yusim long stretim 'constipation'. Insait long indastri bilong ol marasin, ol i save yusim tu 'magnesium hydroxide' olsem wanpela marasin bilong helpim marasin long kamap gutpela na i stap gut.
Long sait bilong lukautim envairomen, magnesium hydroxide, bikos em i gat gutpela 'adsorption' samting, ol i save yusim long stretim ol samting nogut insait long ol hevi metal pipia wara na ol 'exhaust gass'. Olsem, em inap long pulim gut ol hevi metal aion olsem lid na kadmium long ol pipia wara, na daunim bagarap bilong envairomen. Na tu, ol i ken yusim 'magnesium hydroxide' olsem wanpela samting bilong rausim 'flue gas', na senisim 'limestone' bilong mekim wok bilong rausim 'sulfurization' i kamap gutpela na daunim yusim bilong eneji.
Long tok sot, magnesium hydroxide i save mekim bikpela wok long planti kain wok bikos em i no inap long kukim paia, em i gat gutpela marasin, na em i gutpela long envairomen. Wantaim ol nupela teknoloji, wok bilong en bai i go bikpela moa, na dispela bai mekim em i kamap wanpela bikpela kemikel raw materiel insait long sosaiti bilong nau.

